Rešavanje problema kanalizacione mreže u Lazarevu

Izgradnja kanalizacione mreže gorući je i dugogodišnji problem meštana Lazareva. Tim povodom u prostorijama Mesne zajednice održan je sastanak žitelja tog mesta i proširenog sastava Saveta mesne zajednice sa zamenikom gradonačelnika Čedomirom Janjićem, načelnikom Službe za mesne zajednice i poslove mesnih kancelarija Draganom Ćapinom i direktorom JKP „Vodovod i kanalizacija“ Bojanom Putićem.
 
 
 
Prema rečima Janjića ovaj sastanak organizovan je na zahtev Saveta MZ „Lazarevo“, a na inicijativu stanovnika to mesta.
- Meštani Lazareva su izrazili želju da krenu u realizaciju projekta izradnje fekalne kanalizacije. Naravno, te realizacje nema bez obezbeđenih sredstava, a ovo je prvi inicijalni sastanak sa ljudima iz Lazareva kako bismo videli ima li za to, i u kojoj meri, želje i zainteresovanosti. Ovde je i direktor preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ i ovo jeste prilika da zajednički sagledamo kako taj problem u najskorije vreme rešiti. Mišljenja sam da zajedničkim naporom i Lazarevčana, i Grada Zrenjanina, a pre svega viših nivoa vlasti, pokrajinske i republičke, možemo realizovati ovaj projekat – rekao je Janjić.
On je naveo pozitivna iskustva iz drugih naseljenih mesta u kojima je gradnja kanalizacione mreže već započeta.
- Iskustva su uglavnom pozitivna. Imamo različit stepen izgrađenosti u ova četiri naseljena mesta, Elemir, Melenci, Ečka i Klek, a najpozitivnije iskustvo je u Kleku gde je urađeno dve trećine posla i spremno za priključenje domaćinstava – naveo je on.
 
 
 
Radmilo Stanišić, predsedenik Saveta Mesne zajednice  kaže da se na izradnji kanalizacione mreže u ovom selu radi već duže vreme, a projekat za kanalizaciju je već urađen.
- Sada tražimo podršku i želimo da znamo da li je Grad spreman da nama pomogne određenim sredstvima. Za izgradnju mreže u Lazarevu potrebno je oko 1,5 miliona evra. Mi smo već napravili plan, uradili anketu sa građanima o tome jesu li spremni da učestvuju sa jednom trećinom od tih sredstava, što znači da bi meštani izdvojili sumu oko 500 hiljada evra, na određeni period od 4 – 5 godina i gde bi plaćali određene mesečne iznose. Da bi se taj program sproveo potrebno nam je da znamo je li Grad spreman da učestvuje, a isto tako da li su to spremni i Pokrajina i Republika – rekao je Stanišić napominjući da je to lanac gde, kako kaže,  ukoliko neko zataji, od realizacije projekta ne bi bilo ništa.
- Shodno tome, spremili smo i drugu varijantu , našli izvođača koji bi uložio svoja sredstva, a normalno je da ko ulaže svoja sredstva traži i profit. U tom slučaju građani ne bi učestvovali ali bi to kasnije plaćali kroz određene rate, shodno potrošnji. Za sada nemamo takvog investitora, ali smo svakako više zainteresovani za prvi model, sa Gradom  – dodao je on i naveo da meštani očekuju pomoć Grada Zrenjanina jer je to, kako je naveo, u obostranom interesu