Sećanje na žrtve NATO agresije

Danas se navršava 15 godina od početka agresije NATO alijanse na Saveznu Republiku Jugoslaviju, tokom koje je, prema proceni Vlade Srbije, poginulo najmanje 2500 ljudi, a povređeno više od 12.500 osoba. Procenjena ukupna materijalna šteta kreće se do 100 milijardi dolara. Ratni gubici NATO nikada nisu procenjeni i izneti u javnosti, ali se, prema nezvaničnim izvorima, ljudski gubici alijanse kreću do 400 vojnika i nekoliko desetina letelica.
 
 
Savezna Republika Jugoslavija je napadnuta kao krivac za humanitarnu katastrofu na Kosovu i Metohiji i neuspeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu svoje pokrajine. Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 časova započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore. Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim operaterima koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi.
 
   
 
NATO agresija na SRJ trajala je 78 dana, tokom kojih je izvršeno 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila. Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dve rafinerije u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO su prvi put upotrebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.
 
Posle više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999. godine, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.
 
   
 
Sećanje na žrtve NATO agresije u Zrenjaninu je upriličeno polaganjem venaca na spomen-obeležje poginulima u ratnim sukobima na teritoriji Jugoslavije od 1991-1999. godine. U ime Grada Zrenjanina venac su položili zamenik predsednika Skupštine grada, Ljubomir Stanisavljev i sekretar Skupštine grada, Milan Mrkšić. Tom prilikom Stanisavljev je istakao da Grad Zrenjanin nikada neće zaboraviti žrtve agresije.
- NATO agresor naneo je velike žrtve i materijalnu štetu tadašnjoj državi, danas je dan sećanja na sve žrtve, kojih se moramo sećati i u drugim prilikama i pomagati njihovim porodicama. Moramo imati na umu kakvu politiku treba da vodimo, kako nam se tako nešto više nikada ne bi desilo i nadam se da smo na pravom putu – poručio je zamenik predsednika Skupštine grada Zrenjanina. 
 
   
 
Major Branislav Kavalić, predsednik Udruženja boraca ratova od 1990. godine u Zrenjaninu, podsetio je da je 19 najmoćnijih zemalja zapadne Evrope i Amerike svom silinom, iz vazduha, udarilo na Saveznu Republiku Jugoslaviju, njene oružane snage i civilno stanovništvo.
- Sa visine od preko 10 kilometara, znajući pri tome da vojska SRJ može vertikalno da pogodi ciljeve na visinama do 6 hiljada metara, oni su 78 dana besomučno bombardovali, kako vojne, tako i civilne ciljeve, nanoseći pri tome patnju narodu, vojsci i ekonomiji ove zemlje – kazao je Kavalić i dodao da je sve to učinjeno bez odobrenja Saveta bezbednosti, zahvaljujući samovolji i snazi najjače vojne sile sveta.
- Ni nakon 15 godina rane i posledice te agresije još nisu sanirane, šteta, naravno, nikada nije nadoknađena, niti će biti, a ljudski životi su nenadoknadivi – rekao je Branislav Kavalić.  
 
Vence na spomen-obeležje u Zrenjaninu položili su predstavnici Srednjebanatskog upravnog okruga, Grada Zrenjanina, delegacije udruženja boraca, ratnih vojnih invalida, porodica poginulih boraca, udruženja vojnih penzionera, kao i predstavnici pojedinih političkih stranaka. 
 
Današnji dan biće obeležen i u drugim mestima širom Srbije, polaganjem venaca na spomen-obeležja i lokacije NATO bombardovanja, održavanjem prigodnih skupova, kao i služenjem pomena u pravoslavnim hramovima.